I u 14. veku postojali su grnčarski esnafi u Pirotu. Za vreme turske vladavine i timarskog feudalnog sistema razvija se trgovina i šire se istočnjački zanati. Pravila esnafskih udruženja-rufeta su bila dosta kruta, poštovali su se običaji koji su prenošeni s generacije na generaciju majstora, kalfi i šegrta-čiraka. Tek početkom 19. veka esnafi dobijaju pisana pravila i tim dokumentom uređuju međusobne odnose. Na zanat su u Pirotu deca primana prema očevim željama. Trajanje školovanja — šegrtovanje, kalfenisanje i majstorovanje u grnčarskoj zanatskoj radinoci trajalo je oko tri godine. Počinjalo se sa 12 do 15 godina života. Prvi stupanj je bilo šegrtovanje. Posle godinu dana rada polagao je kalfenski ispit. Posle položenog ispita dobijao je platu, a neretko mu je majstor poklanjao i alat. Kalfa je mogao da samostalno zamenjuje majstora i vrši sve poslove kao majstor, ali nije mogao da samostalno otvori radnju. Kao kalfa radio je obično još tri godine a zatim sticao zvanje majstora. Kalfa je morao da bude pismen, ali diploma osnovne škole se nije tražila, pa su grnčari mahom bili nepismeni.
Vremenom, zbog sve veće brojnosti grnčara, koja je prevazilazila potrebe Pirota i okoline, mnogi od njih u potrazi za poslom, odlazili su u pečalbu, u druge delove Srbije i Balkanskog poluostrva, nešto više u one krajeve koji su bili u okvirima iste države, ali i van njenih granica.
Početkom 20. veka, preko sto grnčarskih radionica zapadno od Velike Morave držali su Piroćanci. Dalji razvoj grnčarskog zanata u Pirotu kao i razvoj svih ostalih privrednih grana je počivao na industrijalizaciji. U susednoj Bugarskoj pred početak Prvog svetskog rata u gradovima Trnu i Sofiji osnovane su grnčarske škole i od tog vremena grnčara pečalbara iz Pirota ima sve manje.
Među preostalim grnčarima u Srbiji i danas je većina poreklom iz Pirota i okoline. Van pirotskog područja, najznačajniji centar pirotskog grnčarstva je Zaječar.
U samom Pirotu grnčara gotovo da nema, u okolnim selima, kao što su Veliki Suvodol, Mali Suvodol, Poljska Ržana ili Ponor, još uvek su aktivni, mada je kvalitet tih posuda i raznovrsnost proizvoda znatno siromašniji nego što bi se to od kolevke srpskog grnčarstva očekivalo.
Prema tipološkoj sistematizaciji zbirke Etnografskog muzeja u Beogradu, pirotski grnčari su izrađivali sedamdeset vrsta različitih posuda i predmeta, od posne crvene ili bele gline.
Najistaknutiji građani Pirota kroz istoriju (četvrti deo)
ПодробнееАрхеолошки локалитети ЈИ Србија - Archaeological Sites SI Serbia https://fb.watch/99ozj-yexv/
ПодробнееPričanje priča jedan je od najvažnijih sadržalaca jedne civilizacije...
ПодробнееIstorijat najvažnije sporedne stvari na svetu, njen nastanak i razvoj u našem gradu
Подробнее„Ko se jednom napije vode sa Guševice, teško odlazi iz Pirota, a još ga teže zaboravlja“
ПодробнееKakve veze ima jedna od dve najuticajnije dinastije moderne istorije Srbije sa južnim krajevima oslobođenim za vreme Obrenovića
ПодробнееDa li ovaj znak na ćilimu predstavlja zlo ili nešto drugo? Kako su nacisti „ocrnili“ simbol sunca i dobre sreće utkane u pirotski ćilim
ПодробнееNajistaknutiji građani Pirota kroz istoriju (treći deo)
ПодробнееRetki se usuđuju i da govore o tome, danas je to naša tema
ПодробнееMit ili istina? Ako je 17 rimskih careva rođeno na teritoriji današnje Srbije, zašto Atila ne bi mogao biti sahranjen u Krupcu...?
ПодробнееMilan Piroćanac – prvi srpski moderni intelektualac
ПодробнееGreška ikonopisaca ili jedinstveni prizor na svetskom nivou?
ПодробнееSukovski manastir je, poput Žiče, jedan od retkih u neposrednoj blizini glavnog putnog pravca i lako dostupan.
ПодробнееDa li je majka poslednjeg vladara Romejskog carstva ktitor manastira Poganovo?
ПодробнееLekovito izvorište sakriveno unutar kanjona Gradašničke reke.
ПодробнееNe kaže se slučajno da je Pirot kapija istoka i zapada. Nezaobilazna destinacija na putu između Evrope i Azije.
ПодробнееDragoljub Jovanović - naučnik, političar, univerzitetski profesor, borac za slobodu...
ПодробнееSvaki Piroćanac i bez gledanja može stići do kapije kuće Malog Riste. Čuveni konak ovog trgovca, a današnji muzej, sem brojnih istorijski vrednih predmeta čuva i mnoge tajne, kao i priče o stanovnicima Pirota tokom 19. veka.
ПодробнееVojvoda ili razbojnik, srpski ili bugarski junak?
ПодробнееSrednjovekovna građevina koja krije mnoge tajne.
ПодробнееPirotski ćilimi su jedinstveni u svetu zbog načina izrade a nalaze se na Uneskovoj listi nematerijalnih kulturnih dobara Republike Srbije.
ПодробнееPočetkom XVIII veka su Crnovunci ili Karakačani, čiji su koreni povezani sa Grcima ili Cincarima, počeli proizvodnju kačkavalja i izvoz na sva tada velika i poznata tržišta. Staroplaninske padine bogate lekovitim biljem su predstavljale pogodnu ispašu za sortu ovaca koju su sami naselili, i dobru osnovu za visokokvalitetno mleko. Šezdesetih godina dvadesetog veka je bio zvaničan sir Bele kuće. Uz stara srpska vina, najbolji je pirotski kačkavalj.
ПодробнееNaredne godine će se navršiti 130 godina od prvog zvaničnog pojavljivanja pirotskog ćilima na nekoj manifestaciji. Iz do tada običnog proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu, pirotski ćilim je izrastao u statusni simbol, zaštitnika kuće i porodice, poslovne amajlije... Svojom neobičnom lepotom, originalnošću i dugovečnošću predstavlja pravo umetničko delo.
ПодробнееDa li zaista postoji nešto što se može nazvati pirotskom umetnošću?
Подробнее